Gostujući u prvom ŽensCastu arhitektica Milena Zdravković govorila je o različitim izazovima sa kojima se jedna mlada žena na Kosovu suočava. Posebno je, kako je navela, iritira pojava da se “ženi ne dozvoljava sloboda izbora”, jer ukoliko nije u šablonu (majka, supruga) onda je etiketirana. Takođe, Zdravkovićeva je mišljenja da mlađi muškarci u njenoj okolini sve više počinju da učestvuju u organizaciji poslova, te brizi o deci i domaćinstvu.
Milena Zdravković je arhitektica, izvesno vreme bila je i deo političkog života na Kosovu, radila je i kao nastavnica u školi, a sada u jednoj kulturnoj instituciji. Kako navodi u emisiji ŽensCast, posebno je izazovno biti žena u Gračanici, na Kosovu, jer se ženi osporava pravo na izbor.
“Najviše me povređuje to što se za ženu niz stvari podrazumeva, samim tim što ste vi žena to vas stavlja u neki okvir da se od vas nešto podrazumeva, a prvenstveno da vi primarno budete žena (supruga) i majka, jer ako to niste vi ne možete da budete ostvarena žena, tačnije društvo vas tako neće karakterisati. Ako u tom smislu niste ostvarena žena do nekih kasnijih godina, vi automatski imate neku etiketu kao ona da “niste normalni”. Te me stvari jako povređuju, što se ženama stavljaju neki epiteti zbog toga što ona želi da ima slobodu izbora. Ograničavanje slobode na izbor ženi, to je veliki problem ovde”, navodi Milena.
Govoreći o odnosima u porodici, ona primećuje da se mladi muškarci drugačije ophode u domaćinstvu i sa decom , te da su mnogo angažovaniji. Ipak je mišljenja i da je potrebna zakonska odredba kojom bi se regulisao i taj aspekt partnerskih odnosa.
“Muškarac ne treba da bude “pomo攞eni i to mi vrlo često zapara uči kada neko kaže “pomagao sam ženi”. I da zakon treba da omogući negde, da se i ta zakonska regulativa napravi tako da muškarac stvarno bude partner. Po statistikama, na primer, muškarci vrlo retko, gotovo nikad ne koriste porodiljsko odsustvo. Čak i onda kada imaju mogućnost da ga koriste, a ako bi ga čak i uzeli, odnosno, iskoristili, onda bi bili osuđeni od strane društva”, kazala je u ŽensCastu Zdravkovićeva.
Važnost jake i zdrave žene u svakoj kući, Milena objašnjava jednostavnim primerom, a to je situacija kada se “majka razboli”.
“Da se, recimo, majka u kući razboli u bilo kojoj kući na Kosovu, Srbiji, na Balkanu, totalno je drugačija atmosfera nego bilo koji drugi član. Bilo da je to brat, sestra, otac, jer majka je stub porodice i kada je ona dobro, svi smo dobro, svi tražimo utehu u majci, pokretačku snagu u majci i kada je ta žena ohrabrena i osnažena, kada je ta žena dobro onda sve bude lakše”, navodi ona.
O životu na Kosovu

“Osećam se strašno ugroženo kao Srpkinja na Kosovu i s pravom nemam poverenja, jer nekom nije u interesu da ja budem ovde. I u ovom kontekstu je nebitno da li sam ja žena ili sam muškarac. I to se kao pitanje nameće ispred pitanja o ženskim pravima jer je to ljudsko pravo. Ljudsko pravo da vi birate i živite život slobodni, da imate pravo na izbor, da imate pravo na slobodu govora, na mišljanje. Dakle, konstantno nam se postavljaju neka ograničenja”, objašnjava Milena na pitanje da li veruje sistemu da će je zaštititi.
Trenutnu, veoma napetu situaciju u srpskim sredinama na Kosovu Milena ocenjuje kao beznađe u kojem umeju da se snađu samo ovdašnji Srbi jer su na to nažalost navikli.
“Često se probedim pesimistična i kažem, nema nade. Ništa ne ukazuje na to da će se desiti našto bolje. Niko nam ne da šansu da se desi našto bolje. Niko nam ne da informaciju da će se nešto desiti bolje. Mislim, imam utisak da smo prepušteni sebe. Ali, opet kažem, postoje neki tračak nade u meni da ćemo se izboriti, da ćemo na neki način naći načina da ostanemo tu gde jesmo”, ističe ona.
Na pitanje kako da ona vidi opstanak u ovakvim uslovima, kaže:
“I da se možda čak i generacijski žrtvujemo. Naši roditelji su izgubili „kvalitetnije“ živote u smislu da su mogli da odu negde gde je bolje, ali su ostali. Možda će tako biti i sa nama.Možda ćemo još neku generaciju naučiti da žive u kakvim takvim okolnostima “, predlaže Milena zaključujući ipak optimisitično da ipak postoji “tračak nade u koji veruje”.
Celu emisiju pogledajte na linku ispod.
