Dr Biljana Kostić Inić: Preventivni pregledi štitaste žlezde neophodni, posebno prilikom planiranja trudnoće

Intervju radila: Milica Stojanović Kostić

Bolesti tiroidne ili štitaste žlezde zastupljenije su kod žena nego kod muškaraca, potvrđuje zvanična statistika, a razlozi za ova oboljenja su mnogi, među kojima i stres. Danas se često govori o tome da se ova bolest zove i “bolest neizgovorenih reči”. O svemu ovome razgovarali smo sa specijalistkinjom endokrinologije doktorkom Biljanom Kostić Inić.

Zvanična statistika kaže da oko 200 miliona ljudi širom sveta ima problema sa tiroidnom žlezdom, a na osnovu pilot studije, koje je rađena u Srbiji došlo se do rezultata da svaka druga osoba ima problem sa tiroidnom žlezdom.

Biljana Kostić Inić rođena je 1968.godine u Prištini. Sa porodicom čitavog života, pa i danas živi Gračanici. Medicinski fakultet završila je u Prištini 1993.godine, gde je i magistrirala, specijalizirala internu medicinu, doktorirala.U Beogradu je završila užu specijalizaciju iz Endokrinologije.Ima zvanje Primarijus. Autorka je i koautorka više od 100 naučnih radova. Bila je potpredsednica Srpskog lekarskog društva, podružnice KiM. Zaposlena je u Kliničko-bolničkom centru Priština sa sedištem u Gračanici. Supruga je i majka dvoje dece.

Dr Biljana Kostić Inić

U KBC-u Priština sa sedištem u Gračanici, prema ličnoj statistici doktorke Biljane izvrši se oko 300 ovakvih pregleda mesečno, 50 ultrazvučnih neračunajući ležeće pacijente.

“U većini procenata postoji genetska predispozicija za bolest tiroidne žlezde i akutni stres koji aktivira gen. Dakle, ekstremni stres dovodi do aktivacije gena. Naravno to može da bude i hronični stres kojem su posebno žene u našem podneblju i te kako izložene”, objašnjava doktorka Biljana.

Veoma je važno da se na pregled endokirnologu jave i žene koje planiraju trudnoću, naglašava Kostić Inić, jer se često dešava da osobe koje imaju problema sa infertilitetom ne znaju da imaju  tiroidnu disfunkciju.

“Dakle postoji veliki broj problema koji zbog ovoga mogu nastati, problem sa infertilitetom, poremećaji menstrualnog ciklusa, menometroragije, obilna produžena menstrualna krvarenja, skraćen period između menstrualnih krvarenja. Kod svake se osobe to različito manifestuje”, navodi doktorka Biljana.

Kliničko- bolničkom centru javljaju se pacijent različitih uzrasnih grupa, počevši od adolescentskog doba pa sve do 7 ili 8 decenije života  , sa različitim dijagnozama. Kod nekih pacijenata simptomi su vidljiviji, kao što je slučaj sa hipertirozom, koju prati tahikardija, ali i drugi poremećaji srčanog ritma.

“Posebno sam primetila da su starije osobe koje dolaze iz Kosovskog pomoravlja jako medicinski zapuštene, kod njih se razvije klinička slika miksedema, neprepoznatljivo klinički, a javlja se u sklopu srčane insuficijencije ili srčanog popuštanja ”, navodi Kostić Inić.

Mlađe osobe, na osnovu njenog iskustva, jesu odgovornije što se tiče ovih oboljenja, ali starije su manje odgovorne prema svom zdravlju.

Demencija, prema njenim rečima, često prati hipotirozu, kao i poremećaj koncentracije, gubitak pamćenja, pa veliku ulogu u prepoznavanju ovih problema imaju i psihijatri koji upućuju na pregled endokrinologa.

Značaj preventivnih pregleda je i u ovom slučaju ogroman, navodi ona.

“Osoba koja nema nikakve kliničke simptome treba da  provere tiroidni status, jer nekada može da uopšte ne poostoji klinička simptomatologija, a da postoje promene u morfologiji tiroidne žlezde, koje se verifikuju ultrazvukom. Dešava se da određeni virusi ozlede tkivo štitaste žlezde i da se započne autoimuna reakcija. To se često javlja u doba adolescencije”, rekla je Inićeva.

Specijalistkinja endokrinologije doktorka Biljana Kostić Inić za Ženski info govorila je opširnije, a celu emisiju možete poslušati u nastavku.

Diskriminacija novorođene dece zbog otpusnih lista na Kosovu

Kažu da je trudnoća, ukoliko je bez komplikacija, zapravo jedno od najlepših iskustava koje žena može da doživi. Stručnjaci nam preporučuju da se ne izlažemo stresu kada smo u “drugom stanju”, već da uživamo u ovom posebnom i važnom periodu. Međutim, ako ste u ovom trenutku trudnica ili porodilja na Kosovu brinete i o onome što bi sistem sam po sebi trebalo da reši, a ovdašnji isključivo komplikuje.

Ne znam da li ste upoznate ali porodilje u srpskim sredinama na Kosovu decu na svet u većini slučajeva donose u Kliničko- bolničkim centrima odnosno porodilištima koja funkcionišu u sistemu Republike Srbije i nalaze se u Gračanici, Pasjanu i Severnoj Mitrovici. Nakon zatvaranja pojedinih institucija na severu Kosova, prijava novorođene dece postaje komplikovana procedura, koja će se vršiti van Kosova, tačnije u najbližem gradu centralne Srbije, kako bi dete dobilo srpsko državljanstvo i ostvarilo dalja prava koje kao takvo ima.

Ono što je još jedna veoma komplikovana situacija, a za koju sam čula od naših sunarodnika sa severa, jeste da osim što ne mogu normalno da prijave dete u svojoj opštini, takođe ga ne mogu, gle čuda, prijaviti ni u kosovski sistem. Pitate se kako? Kako mi je objašnjeno ukoliko želite da prijavite dete u taj sistem morate na uvid da donesete “srpski” izvod, koji ne možete da izvadite jer više nema Privremenog organa (opštine po srpskom sistemu). Tako da vam dete ostaje van sistema dok god traju nepotrebni i komplikovani procesi, koje vlasti u Prištini ne prepoznaju, kao što ne vide ni Srbe ovde, a vlasti u Beogradu ostaju uzdržane i nedorečene.

Kod nas, na jugu, u Gračanici za sada nema tih problema, jer Privremeni organ Priština i dalje funkcioniše, ako tako možemo uopšte da kažemo. Ali nećemo sada ulaziti u njihov rad ili nerad, nego pre svega u trenutne okolnosti. Zbog toga je novorođenčad lakše prijaviti odmah u ovoj Opštini. Međutim, ukoliko se dogodi da i on bude zatvoren, po izvode i matične brojeve moraćemo, pretpostavljam kao i za sve ostalo ovih više od 25 godina do Niške Banje.

Ovde ipak postoji još jedna, veća opasnost. Kliničko – bolnički centar Priština koji funkcioniše u Gračanici u srpskom sistemu, ima neki vid saradnje sa KBC-om Priština koji funkcioniše u kosovskom sistemu, te pacijente koje ne mogu da zbrinu jedni šalju kod ovih drugih. Ova saradnja apsolutno je za pohvalu, ali! Ukoliko vas kao porodilju hitno pošalju za Prištinu, tamo se porodite, sve prođe kako treba, dobijate otpusnu listu Kosova, koju srpski sistem opet ne prepoznaje. Dakle, možete se uzdati samo u Boga ili višu silu, univerzum ili šta god drugo u šta verujete da za tim neće biti potrebe. Na taj način vaše dete ne dobija pravo da bude državljanka ili državljanin Srbije, iako je deklarativno za srpske vlasti “Kosovo deo Srbije” a tako je i po Ustavu . Dete rođeno u Prištini, sa kosovskom otpusnom listom nekim čudnim spletnom okolnosti i kosovske stvarnosti, to nije!

Sličan problem imaju i mame koje odluče da se porode u stranim bolnicama na Kosovu, sa boljim uslovima i tretmanom, ali i osiguranjem koje im pružaju medjunarodne institucije za koje rade. I u tom slučaju otpusna lista pred srpskim institucijama ne važi.

A sada praktično možete da uvidite na šta liči život jedne trudnice, porodilje, majke na Kosovu. O njima iskreno ne brine nijedan sistem. Mislim da bi prilikom sledeće posete ili sastanka sa “čelnicima Srba” vlasti u Beogradu trebalo da reše ovu situaciju, što je pre moguće, te objasne dok se slikaju sa “srpskim bebama” u porodilištima, kako to odjednom nisu deca koja imaju pravo na srpsko državljanstvno i to ne svojom krivicom.

Prijavite nasilje i neprofesionalne policijske službenike

U Gračanici je danas održan sastanak predsednice NVO Pravo na pravo Milice Stojanović Kostić sa komandirom policijske stanice u ovom mestu Bratislavom Trajkovićem.

Povod za sastanak bili su zahtevi koje je ova organizacija predala policiji nakon protesta “Za zdravu porodicu bez nasilja” koji je održan 9.avgusta u Gračanici. 

Stojanović Kostić je na ovom sastanku posebno istakla potrebu da policijski službenici u domenu svog delovanja pokažu dodatnu spremnost i profesionalnost u slučajevima nasilja nad ženama. 

“Policija je u pogledu borbe protiv nasilja nad ženama veoma važan faktor, posebno u trenutku kada se nasilje prijavi, zato nam je važno da imamo spremne, edukovane i profesionalne policajce koji će reagovati u skladu sa pravilnicima koji već postoje”, navela je ona.

Komandir Bratislav Trajković je rekao da je policija spremna da reaguje u svakom od prijavljenih slučajeva i ohrabruje žene da ne trpe nasilje već da isto prijave. 

“Apelujem na građane da prijavljuju slučajeve nasilja ali da i ukoliko žrtve nasilja smatraju da se policijski službenici nisu pravilno ophodili prema njima, takođe i to prijave Policijskom inspektoratu ili policijskoj stanici”, naveo je on.

Trajković je pokazao spremnost za saradnju sa predstavnicima organizacija i institucija u borbi sa ovim velikim problemom.