HPV virus i vakcinacija na Kosovu

Piše: Iva Boričić, studentkinja medicine

Komitet za međunarodnu saradnju studenata medicine (IFMS) organizuje veliki broj poučnih i veoma zanimljivih seminara, gde sam i lično uključena kao asistentkinja u komitetu za seksualno i reproduktivno zdravlje. Tako smo, u okviru Evropske nedelje prevencije raka grlića materice ,organizovali predavanje koje je vodio vrsni ginekolog, dr Dejan Mihajlović.

Tema ovog seminara bio je HPV ili Humani papiloma virus, koji predstavlja pravu pandemiju današnjice sa razarajućim posledicama na zdravlje žena. I dalje se o njemu jako malo priča, kao i o činjenici da predstavlja vodeći uzrok raka grlića materice, kao i da prema svetskoj statististici predstavlja treći po redu uzrok smrtnosti kod žena. 

U Srbiji svakog dana barem jedna žena izgubi život, a četiri obole od raka grlića materice. Istraživanja Svetske zdravstvene organizacije su pokazala da je 80 odsto seksualno aktivnih osoba u nekom trenutku svog  života zaraženo bar jednim tipom HPV-a, a od toga polovina u uzrastu od  15 do 24 godine. Na globalnom nivou je preko 630 miliona ljudi zaraženo HP virusom, a podjednako su  zastupljena oba pola (Izvor: Roman RB, Aragones A. Epidemiology and incidence  of HPV-related cancers of the head and neck. J Surg Oncol. 2021  November).

Po podacima Instituta za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović-Batut“ u Srbiji  godišnje oboli oko 1500, a premine oko 700 žena od karcinoma grlića  materice. Po ovim podacima Srbija je na neslavnom drugom mestu u  Evropi. Takođe, u poslednjih 10 godina prisutan je trend rane pojave  simptoma ove bolesti, u životnoj dobi od 32 do 35 godina, kako kod nas,  tako i u svetu.

Iva Boričić (privatna arhiva)

Humani papiloma virus je virus iz porodice papillomavirdae virusa koji izaziva infekciju kože i sluzokože, u zavisnosti od tipa kojim osoba biva zaražena. 

Infekcija najčešće spontano prolazi u vremenskom periodu od 2 godine ukoliko je imunitet osobe dovoljno jak da se izbori sa infekcijom, jer govorimo o virusu za koji postoji, izmedju ostalog kao i za sve viruse, samo simptomatska terapija i lečenje. 

Prenosi se tokom seksualnog odnosa, bilo zaštićenog ili nezaštićenog jer se ne nalazi samo u telesnim tečnostima ili koži polnog organa, već i u celoj intimnoj regiji, preponama… Znajući da prezervativ ne moze najefektivnije da nas zaštiti od ove infekcije, preventiva je ključ prepoznavanja, lečenja i sprečavanja napretka ove podmukle infekcije, jer ukoliko se tokom redovnog ginekološkog pregleda uoči bilo kakva promena, bilo na grliću materice ili na vulvi, blagovremena reakcija i terapijska procedura dovode do potpunog izlečenja i normalnog života žene. 

U zavisnosti od tipa ovog virusa koji izaziva infekciju, možemo videti benigne i maligne promene, od kojih benigne uglavnom zahvataju kožne regije u vidu polnih bradavica odnosno papiloma, ili maligne promene koje se javljaju na samom grliću materice. 

Pošto ovaj virus nema simptome osim kada dostigne poodmakli stadijum kada daje simptome kao što je bol u donjem delu stomaka, krvav sekret, krvarenje nakon seksualnog odnosa, i slično, jako je bitno ići na redovne preventivne ginekološke preglede koji podrazumevaju manuelni pregled, kolposkopiju, i Papa Nikolau test, kao i preostale prateće briseve. 

U većini slučajeva, rano i blagovremeno primećene promene na koži ili sluzokoži ženskih polnih organa, brzo i jednostavno se leče i dovode do dugoročnog oporavka. 

Jako je važno širiti svest o važnosti preventivnih ginekoloških pregleda kako bi smanjili stopu morbiditeta od ove podmukle bolesti. 

Vakcinacija : Ima li je na Kosovu?

Dom Zdravlja Gračanica (Foto: Kossev)

Pored redovnih ginekoloških pregleda, u borbi protiv ovog virusa savetuje se i vakcinacija koja se u svetu primenjuje od 2006. godine. Tokom 18 godina koliko se vakcina primenjuje u svetu, rađene su brojne studije i praćenja bezbednosti vakcine. Do sada nije zabeležen nijedan slučaj teže komplikacije, niti oboljevanja, i jako je važno napomenuti da ova vakcina ne moze da izazove infekciju jer u njoj nije prisutan virus već samo njegov protein. 

Vakcinacija se preporučuje pre stupanja u seksualne odnose, u dobi od 9 do 19 godina, kako devojčicama tako i dečacima jer su oba pola prenosioci i oboljevaju u istoj meri. 

Što se srpskih sredina na Kosovu tiče dobili smo informaciju od jedne mame da lokalni Dom zdravlja poziva devojčice da se vakcinišu preko škola koje pohađaju u srpskom sistemu.

Što se kosovskog sistema tiče vakcina protiv HPV-a ušla je u redovni kalendar vakcinacije 2023. godine i počela da se daje devojčicama od 12 godina (kroz vakcinaciju u 6. razredu škole) kao i u centrima za vakcinaciju u svakoj opštini.

Ne zaboravite, preventiva je ključ zdravlja, kao i dugog i srećnog života.

Opština obaveštava: Besplatni prevetivni pregledi dojki u subotu

Oktobar je mesec borbe protiv raka dojki, te će tim povodom i u Gračanici biti moguće obaviti beplatan preventivni pregled u subotu 19. oktobra u Dijagnostičkom centru, saopštila je na zvaničnoj Fejsbuk stranici Opština Gračanica.

Foto: Screenshot sa zvaničnog Fejsbuk profila Opštine Gračanica

” Odeljenje za zdravstvo Opštine Gračanica obaveštava zaineteresovane žene da će besplatni preventivni pregledi dojki početi u subotu od 9 časova, a obavljaće ih dr radiologije Mirjana Todorović”, navodi se u obaveštenju na Fejsbuk profilu opštine.

O važnosti preventivnog pregleda dojki ranije je za Ženski info pisala Iva Boričić, studentkinja medicine, te tekst pronađite u nastavku.

Neophodna edukacija o važnosti preventivnih pregleda dojki

Piše: Iva Boričić, studentkinja medicine Započećemo i ovu temu rečenicom: “Zdrava žena je zdravo društvo”, s toga danas pričamo o važnosti preventivnih pregleda dojki, ranom otkrivanju potencijalnih maligniteta, samim tim i većom šansom za izlečenjem i smanjenjem smrtnih ishoda. Redovan pregled dojki vodeći je u aktivnoj preventivi tumora. Prema podacima Instituta za javno zdravlje “Batut”,…

Dr Biljana Kostić Inić: Preventivni pregledi štitaste žlezde neophodni, posebno prilikom planiranja trudnoće

Intervju radila: Milica Stojanović Kostić

Bolesti tiroidne ili štitaste žlezde zastupljenije su kod žena nego kod muškaraca, potvrđuje zvanična statistika, a razlozi za ova oboljenja su mnogi, među kojima i stres. Danas se često govori o tome da se ova bolest zove i “bolest neizgovorenih reči”. O svemu ovome razgovarali smo sa specijalistkinjom endokrinologije doktorkom Biljanom Kostić Inić.

Zvanična statistika kaže da oko 200 miliona ljudi širom sveta ima problema sa tiroidnom žlezdom, a na osnovu pilot studije, koje je rađena u Srbiji došlo se do rezultata da svaka druga osoba ima problem sa tiroidnom žlezdom.

Biljana Kostić Inić rođena je 1968.godine u Prištini. Sa porodicom čitavog života, pa i danas živi Gračanici. Medicinski fakultet završila je u Prištini 1993.godine, gde je i magistrirala, specijalizirala internu medicinu, doktorirala.U Beogradu je završila užu specijalizaciju iz Endokrinologije.Ima zvanje Primarijus. Autorka je i koautorka više od 100 naučnih radova. Bila je potpredsednica Srpskog lekarskog društva, podružnice KiM. Zaposlena je u Kliničko-bolničkom centru Priština sa sedištem u Gračanici. Supruga je i majka dvoje dece.

Dr Biljana Kostić Inić

U KBC-u Priština sa sedištem u Gračanici, prema ličnoj statistici doktorke Biljane izvrši se oko 300 ovakvih pregleda mesečno, 50 ultrazvučnih neračunajući ležeće pacijente.

“U većini procenata postoji genetska predispozicija za bolest tiroidne žlezde i akutni stres koji aktivira gen. Dakle, ekstremni stres dovodi do aktivacije gena. Naravno to može da bude i hronični stres kojem su posebno žene u našem podneblju i te kako izložene”, objašnjava doktorka Biljana.

Veoma je važno da se na pregled endokirnologu jave i žene koje planiraju trudnoću, naglašava Kostić Inić, jer se često dešava da osobe koje imaju problema sa infertilitetom ne znaju da imaju  tiroidnu disfunkciju.

“Dakle postoji veliki broj problema koji zbog ovoga mogu nastati, problem sa infertilitetom, poremećaji menstrualnog ciklusa, menometroragije, obilna produžena menstrualna krvarenja, skraćen period između menstrualnih krvarenja. Kod svake se osobe to različito manifestuje”, navodi doktorka Biljana.

Kliničko- bolničkom centru javljaju se pacijent različitih uzrasnih grupa, počevši od adolescentskog doba pa sve do 7 ili 8 decenije života  , sa različitim dijagnozama. Kod nekih pacijenata simptomi su vidljiviji, kao što je slučaj sa hipertirozom, koju prati tahikardija, ali i drugi poremećaji srčanog ritma.

“Posebno sam primetila da su starije osobe koje dolaze iz Kosovskog pomoravlja jako medicinski zapuštene, kod njih se razvije klinička slika miksedema, neprepoznatljivo klinički, a javlja se u sklopu srčane insuficijencije ili srčanog popuštanja ”, navodi Kostić Inić.

Mlađe osobe, na osnovu njenog iskustva, jesu odgovornije što se tiče ovih oboljenja, ali starije su manje odgovorne prema svom zdravlju.

Demencija, prema njenim rečima, često prati hipotirozu, kao i poremećaj koncentracije, gubitak pamćenja, pa veliku ulogu u prepoznavanju ovih problema imaju i psihijatri koji upućuju na pregled endokrinologa.

Značaj preventivnih pregleda je i u ovom slučaju ogroman, navodi ona.

“Osoba koja nema nikakve kliničke simptome treba da  provere tiroidni status, jer nekada može da uopšte ne poostoji klinička simptomatologija, a da postoje promene u morfologiji tiroidne žlezde, koje se verifikuju ultrazvukom. Dešava se da određeni virusi ozlede tkivo štitaste žlezde i da se započne autoimuna reakcija. To se često javlja u doba adolescencije”, rekla je Inićeva.

Specijalistkinja endokrinologije doktorka Biljana Kostić Inić za Ženski info govorila je opširnije, a celu emisiju možete poslušati u nastavku.

Gračanica: Mini Fitnes & Gym studio već broji 40 članica

U sportskom centru u Lapljem selu prethodne nedelje otvorena je, kako je među meštanima poznata, „ženska teretana“ odnosno kako je zvanični naziv mini Fitness & Gym studio, koji u samo nedelju dana već broji 40 vežbačica.

Odeljenje za omladinu i sport Opštine Gračanica u saradnji sa misijom OEBS na Kosovu prepoznali su, kako navode, potrebu žena u ovoj opštini za ovakvim vidom rekreacije te prošlog utorka ovaj studio počeo je i zvanično sa radom.

“U našoj opštini su zastupljeni skoro pa svi sportovi, međutim u njima se pronalaze većinom muškarci, pa sam hteo da uradim nešto drugačije, da otvorimo nešto gde ćemo uvažiti naše majke, supruge, sestre, komšinice, jer zaista mislim da one to zaslužuju, tako je i potekla ideja”, navodi direktor ovog odeljenja Dušan Cvejić.

Foto: Dušan Cvejić, direktor odeljenja za omladinu i sport OG

Kako dalje ističe u pisanoj izjavi za Ženski info, ovaj Fitnes studio mogu koristiti isključivo žene starosne dobi od 18 godina.

Trenutno su ženama koje su zaintersovane za ovaj vid rekreacije na raspolaganju stručni treneri, tačnije trenerica  Jovana i treneri Marko, Nikola i Miljan.

“Nadam se da ću već u narednom mesecu dovesti profesionalnu trenericu iz Beograda, i da radi treninge sa našim članicama a takođe da odradi obuku sa našim trenerima, da nam preporuči programe rada, planove ishrane itd… zaista ćemo se potruditi da to bude na visokom nivou, smem i da garantujem”, navodi Cvejić za Ženski info.

Mesec April je promo period, te članice Fitnes centra ne plaćaju nikakvu naknadu, ipak od sledećeg meseca cena korišćenja usluga Fitnes studija biće 10 evra. Radno vreme je od 10 do 22 sata, sem nedeljom.

Za naš sajt Cvejić objašnjava da će biti zastupljeni i sledeći program:

Grupni kao što su Freestyle Power, vid aerobnog vežbanja, trening visokog inteziteta koji pored sagorevanja masti utiče i na oblikovanje mišića.

Tu je i Cross Hiit workout – trening se sastoji od kratkih ali jakih intervala fizičke aktivnosti koji su praćeni adekvatnim odmorom između. Ovaj program povećava sposobnost celog tela jer sadrži razne oblike kretanja kao i razne kombinacije vežbi sa sopstvenom težinom i vežbe sa rekvizitima.

Cardio kick-box- visoko intezivan trening inspirisan borilačkim veštinama. Kombinuje elemente boksa, aerobika i borilačkih veština bez fizičkog kontakta sa vežbama snage.

Tu su i individualni i poluindividualni program, kako objašnjava Cvejić, u kojima će se pojedinačno raditi sa članicama kluba.

Neophodna edukacija o važnosti preventivnih pregleda dojki

Piše: Iva Boričić, studentkinja medicine

Započećemo i ovu temu rečenicom: “Zdrava žena je zdravo društvo”, s toga danas pričamo o važnosti preventivnih pregleda dojki, ranom otkrivanju potencijalnih maligniteta, samim tim i većom šansom za izlečenjem i smanjenjem smrtnih ishoda.

Redovan pregled dojki vodeći je u aktivnoj preventivi tumora. Prema podacima Instituta za javno zdravlje “Batut”, godišnje se u proseku u Srbiji registruje 4.529 žena novoobolelih od raka dojke, od čega u proseku od ove maligne bolesti godišnje premine 1.730 žena. Prosečan celoživotni rizik za razvoj raka dojke iznosi 12,4%, što znači da svaka osma žena nosi rizik za razvoj karcinoma dojke. 

Rizik za nastanak raka dojke, pored pripadnosti ženskom polu  i starosti, povećava i pojava karcinoma dojke kod najbližih ženskih srodnika, kao i prethodno lečen kancer dojke. 

Izvor fotografija: Pinterest

Među faktore rizika za rak dojke, na koje takođe ne može da se utiče, ubrajaju se i rasna i etnička pripadnost, rana prva menstruacija i kasniji ulazak u menopauzu, odnosno dug reproduktivni period.

Primarna prevencija podrazumeva izbegavanje faktora rizika na koje može da se utiče, kao što su dugotrajna hormonska supstituciona terapija u menopauzi, gojaznost, konzumiranje alkohola, pušenje, izloženost jonizirajućem zračenju, fizička neaktivnost. 

Sistem sekundarne prevencije ima za cilj da otkrije karcinom dok se još ne može napipati, s obzirom na to da su karicnomu potrebne godine da postane opipljiv, a to je jedan od prvih simptoma zbog kojih se žene javljaju svom lekaru, međutim tada već može da bude dosta kasno za dobru prognozu bolesti i izlečenje.

U najčešće metode prevencije ubrajamo mamografiju i ultrazvučni pregled dojki.

Međutim, i karakter pregleda zavisi od životne dobi. Već od 18. godine devojkama se preporučuje samopregled jednom mesečno i to nakon menstruacije, u prvom delu ciklusa. 

Posle 35. godine savetuju se klinični pregledi jednom godišnje.

Ultrazvučni pregled se do 40. godine preporučuje jednom godišnje, a nakon 40. uz UZ pregled se jednom godišnje preporučuje i mamografija. Prva mamografija u životu jedne žene savetuje se u periodu između 38. i 40. godine!

Šta je sa srpskim sredinama na Kosovu?

U KBC Kosovska Mitrovica žene starije od 40. godina imale su priliku da urade besplatan ultrazvučni pregled u nedelju, 24. marta, kada su se pregledi obavljati na odeljenju radiologije u periodu od 08:00 do 16:00h. Ukoliko se utvrdi da postoji potreba, žene su upućene na mamografiju.  

Prema pisanju pojedinih medija pregledano je oko 50 žena.

Ovakva akcija danas nije organizovana u drugim srpskim sredinama na Kosovu, pa tako ni u Gračanici. Uzimajući u obzir da su takve akcije organizovane ranije, nadamo se da će i ista biti sprovedena u narednom periodu, sve u cilju očuvanja zdravlja žena i podizanja svesti o važnosti ovih pregleda.

Ginekološki pregledi i predrasude malih sredina

Redovne kontrole i odlasci kod ginekologa ključni su za održavanje ženskog reproduktivnog zdravlja. Prevencijom možemo preduprediti moguće probleme i komplikacije vezane za naš reproduktivni sistem. Zato moramo da prevaziđemo stereotipe koji se vetzuju za sam odlazak na pregled.

Nažalost, balkanski mentalitet je takav da i dalje većina žena, a posebno u selima ili manjim mestima, okleva da ide kod ginekologa upravo zbog kojekakvih pogrešnih pretpostavki, sramote i straha od osude okoline. U našim glavama se već od malih nogu usađuje stav da je odlazak kod ginekologa nešto čega bi morale da se stidimo. Često sam bila u prilici da čujem rečenicu: “Ona odlazi kod ginekologa, mora da je trudna”, ili rečenica: “Zakazala je pregled kod ginekologa, mora da ima neku bolest”.

Nažalost, takvi stereotipi su i dalje veoma prisutni u našem okruženju. Zato je bitno da širimo svest o tome koliko su redovni ginekološki pregledi bitni kao preventiva, i naravno da ženama stavimo do znanja da ne treba da osećaju ni stid, ni strah ni grižu savesti zbog toga što žele da brinu o sebi i da budu zdrave, a zdrava žena je temelj zdravog društva.

Redovnim ginekološkim pregledima možemo sprečiti nastanak raznih bolesti, počevši od raka grlića materice kao jedne od najčešćih pojava poslednje decenije, i pre svega maligniteta koji odnosi najveći broj života žena. Ginekološki pregledi su bitni za žene svih dobi, a naročito za mlade žene koje planiraju porodicu, u svrhu toga da čitav proces, počevši od planiranja trudnoće, preko začeća, vođenja trudnoće, pa sve do porođaja, protekne glatko i bez komplikacija.

Naravno, ginekološki pregledi su bitni i za adolescentkinje, kao priprema za sve ono što će doći i sve ono sa čime će se devojke suočiti, kao i razgovor sa odabranim ginekologom kao dobra podloga, u smislu odnosa devojke prema odlasku kod ginekologa i pre svega prema svom reproduktivnom zdravlju. Redovni pregledi su naročito bitni za žene koje su starije od 40 godina, naročito ako su rađale, kao priprema za menopauzu i sve hormonalne promene koje ona nosi, a naravno i zbog svih onih povećanih rizika od nastanka određenih oboljenja nakon tih godina. Dakle, ginekološki pregled osim toga što je fizički bitan, ne svodi se samo na to, već i na iskren razgovor sa vašim odabranim ginekologom, kao savršen osnov za svaku dalju rutinsku proceduru.

Drage žene, brinite o svom zdravlju, jer zdrava žena je zdravo društvo!

Tekst napisala: Iva Boričić 

Uredila: M.S.K.

Žene u medicini i ostale „misterije“

Piše: Iva Boričić, studentkinja medicine

Nebrojano puta sam čula rečenicu: „Šta će ti medicina? Ma to nije ženski posao!“, ili ono: „Nikada nećeš uspeti da se posvetiš porodici ako odabereš medicinu!“.Šta je to uopšte „ženski posao“, i zašto se još uvek služimo takvim stavovima u 2024. godini?

Još kao mala sanjala sam o tome da lečim ljude i budem tu za njih čak i onda kada nikog drugog pored sebe nemaju. Ljubav prema ovom humanom pozivu vodila me je kroz ceo život, i nikada nisam odustala od tog sna iako sam celim svojim putem slušala kako to nije za žene, kako je bolje da upišem nešto manje zahtevno, kako neću dizati glavu sa knjige i kako neću moći da nadjem muža koji će razumeti moje obaveze. Naravno, nisam se obazirala na takve stvari i stremila sam ka nečemu većem, boljem…

I tako sam ispunila svoj životni san i upisala medicinu. Međutim, tamo me nije sačekala ništa bolja situacija. Svakodnevno viđam kako se žene i dalje nipodaštavaju, ponižavaju, terorišu, samo zato što su žene, i to žene koje su odabrale jednu od zahtevnijih branši. Odabrale su da budu heroji.
Iako i danas viđamo da sva rukovodeća mesta pretežno zauzimaju muškarci, i da bi na svakom konkursu bez obzira na kvalifikacije radije odabrali muškarca zbog tog tipičnog stereotipa da je pametniji, snažniji, izdržljiviji i snalažljiviji, žene se ipak herojski bore bez prestanka, i uviđam da pogotovo u mojoj branši, dobijamo vrsne hirurškinje, požrtvovane lekare, uspešne i ispunjene žene, kako na poslu tako i na privatnom planu.

Za lekare postoji onaj epitet: „fah idioti“, zbog toga što smo usko vezani za struku bez mnogo vremena da zalazimo u druge sfere kao što su književnost, umetnost, sport, i slično.

Međutim žene i u tome napreduju. Neretko imam priliku da upoznam divne mlade žene, buduće lekare, koje se pored medicine bave i pisanjem, sportom, slikanjem, vajanjem. Imala sam priliku i da upoznam jednu divnu ženu koja je na mene svojim rečima ostavila neizbrisiv trag i dala mi večnu motivaciju.
Naime, žena lekar u svojim šezdesetim godinama počinje svoju životnu priču rečima: „Žena sve može!“.

Pričala mi je o tome kako se na trećoj godini studija medicine udala i nedugo nakon toga dobila dvoje dece. Čitavo društvo joj je govorilo da neće uspeti i da će odustati od studija, jer Bože moj, kako žena može da studira i ima porodicu? Ona je uspela! Završila je fakultet u roku, sa dvoje male dece, i svima dokazala da ŽENA zaista sve može.

Bez obzira na neravnopravnost koja je još uvek svuda prisutna, žene se lavovski bore i grizu kako bi obezbedile bolje sutra za sve nas devojke i devojčice. Zato nemojte da zaboravite da se zahvalite svim tim ženama, majkama, tetkama, sestrama… A što je najvažnije, ne zaboravite da se zahvalite sebi!