I opet ,,Semper idem”

Piše: Tamara Tomanović, glumica

,,Moj tata kaže da je rat velika podvala. Političari su plaćeni da ratove sprečavaju, generali da ih vode, a pare se primaju iz iste kase. Rat je golema glupost, ali šta se može kad su ljudi glupostima skloni. Rat je požar, očas bukne, a zdravo teško se gasi. Političari koji požare raspiruju, ograničeni su u znanju, ali su uobraženi u svom neznanju .”

“Semper idem”, Đorđe Lebović

Kada bi me pitali koju bih knjigu volela da čitam kao da je prvi put, to bi bila “Semper idem”, Đorđa Lebovića.

Foto: Sandra Damnjanović,Instagram: @photo_coolturiska_

Tako bih volela da je čitam iznova i iznova kao da je prvi put. Da ponovo upoznam dečaka koji nam pripoveda priču na najlepši mogući način. Jedna ovako teška, razorna i bolna priča se samo tako može ispričati. Dečijim nevinim ustima, može se videti dečijim očima koje ne žele da vide zlo, čuti dečijim ušima koje žele čuti samo najlepšu muziku.

Namerno vam neću reći koja je radnja, želim da sami uplovite u Lebovićev svet, da prošetate najlepšim ulicama Sombora, da pijete čaj u najlepšim salonskim stanovima, da shvatite koliko je lepo voleti život onako kako ga dete voli.

Da shvatite kako je to kada jedna osoba izađe iz pakla zvanog Aušvic, ali taj pakao nastavi da nosi u sebi.

Mogla bih satima da vam pišem i pričam o ovoj knjizi, ali to nije to, želim da je doživite na vaš način.

Za mene je ona ljubav.

,,Večnost neće ništa sačuvati sem ljubavi, zato što je ona nalik na nju”.

Neophodna edukacija o važnosti preventivnih pregleda dojki

Piše: Iva Boričić, studentkinja medicine

Započećemo i ovu temu rečenicom: “Zdrava žena je zdravo društvo”, s toga danas pričamo o važnosti preventivnih pregleda dojki, ranom otkrivanju potencijalnih maligniteta, samim tim i većom šansom za izlečenjem i smanjenjem smrtnih ishoda.

Redovan pregled dojki vodeći je u aktivnoj preventivi tumora. Prema podacima Instituta za javno zdravlje “Batut”, godišnje se u proseku u Srbiji registruje 4.529 žena novoobolelih od raka dojke, od čega u proseku od ove maligne bolesti godišnje premine 1.730 žena. Prosečan celoživotni rizik za razvoj raka dojke iznosi 12,4%, što znači da svaka osma žena nosi rizik za razvoj karcinoma dojke. 

Rizik za nastanak raka dojke, pored pripadnosti ženskom polu  i starosti, povećava i pojava karcinoma dojke kod najbližih ženskih srodnika, kao i prethodno lečen kancer dojke. 

Izvor fotografija: Pinterest

Među faktore rizika za rak dojke, na koje takođe ne može da se utiče, ubrajaju se i rasna i etnička pripadnost, rana prva menstruacija i kasniji ulazak u menopauzu, odnosno dug reproduktivni period.

Primarna prevencija podrazumeva izbegavanje faktora rizika na koje može da se utiče, kao što su dugotrajna hormonska supstituciona terapija u menopauzi, gojaznost, konzumiranje alkohola, pušenje, izloženost jonizirajućem zračenju, fizička neaktivnost. 

Sistem sekundarne prevencije ima za cilj da otkrije karcinom dok se još ne može napipati, s obzirom na to da su karicnomu potrebne godine da postane opipljiv, a to je jedan od prvih simptoma zbog kojih se žene javljaju svom lekaru, međutim tada već može da bude dosta kasno za dobru prognozu bolesti i izlečenje.

U najčešće metode prevencije ubrajamo mamografiju i ultrazvučni pregled dojki.

Međutim, i karakter pregleda zavisi od životne dobi. Već od 18. godine devojkama se preporučuje samopregled jednom mesečno i to nakon menstruacije, u prvom delu ciklusa. 

Posle 35. godine savetuju se klinični pregledi jednom godišnje.

Ultrazvučni pregled se do 40. godine preporučuje jednom godišnje, a nakon 40. uz UZ pregled se jednom godišnje preporučuje i mamografija. Prva mamografija u životu jedne žene savetuje se u periodu između 38. i 40. godine!

Šta je sa srpskim sredinama na Kosovu?

U KBC Kosovska Mitrovica žene starije od 40. godina imale su priliku da urade besplatan ultrazvučni pregled u nedelju, 24. marta, kada su se pregledi obavljati na odeljenju radiologije u periodu od 08:00 do 16:00h. Ukoliko se utvrdi da postoji potreba, žene su upućene na mamografiju.  

Prema pisanju pojedinih medija pregledano je oko 50 žena.

Ovakva akcija danas nije organizovana u drugim srpskim sredinama na Kosovu, pa tako ni u Gračanici. Uzimajući u obzir da su takve akcije organizovane ranije, nadamo se da će i ista biti sprovedena u narednom periodu, sve u cilju očuvanja zdravlja žena i podizanja svesti o važnosti ovih pregleda.

KBC u Gračanici: Nastojaćemo da obezbedimo uslove za prisustvo na porođaju

Ginekološko akušerska klinika u Gračanici će u narednom periodu nastojati da obezbedi kapacitete i uslove za omogućavanje prisustva pratnje porodiljama koje to žele za vreme porođaja, navodi se u odgovoru rukovodstva Kliničko-bolničkog centra Priština, a na zahtev koji je 8.marta predat ovoj ustanovi.

U odgovoru ove ustanove navodi se i da KBC Priština sa sedištem u Gračanici podržava stav Ministarstva zdravlja Republike Srbije da se u porodilištima koja za to imaju uslove pratnja omogući.

„Na osnovu Vašeg obraćanja u pisanoj formi prema našoj ustanovi dostavljenog 08.03.2024. god. a u vezi omogućavanja besplatne pratnje porodiljama u porođajnoj sali, obaveštavamo vas da u potpunosti podržavamo stav Ministarstva zdravlja Republike Srbije da se u porodilištima na teritoriji Republike Srbije koja imaju uslove i kapacitete da se prilikom porođaja omogući prisutvo i pratnje porodilji“, navode u odgovoru.

 „Naša ustanova će u skladu sa preporukama Ministarstva zdravlja Republike Srbije, u narednom periodu u okviru porodilišta Ginekološko akušerske klinike nastojati da obezbedi prostorne kapacitete i uslove za omogućavanje prisustva pratnje porodiljama koje to žele za vreme porođaja“, dodaje se u odgovoru.

Foto: Milica Stojanović Kostić ispred KBC-a u Gračanici, 8.marta 2024.

Podsetimo, 8. marta aktivistkinja za prava žena Milica Stojanović Kostić u saradnji sa Pokretom Kreni-promeni predala je više od 190 000 potpisa građana sa zahtevom da se i u porodilištu u Gračanici ženama omogući pratnja člana porodice tokom porođaja.

Kliničko bolnički centar odgovor na zahtev poslao je u zakonskom roku od 15 dana.

Glumica Tamara Tomanović gošća drugog ŽensCast-a

U drugoj emisiji ŽensCast gošća Milice Stojanović Kostić je Tamara Tomanović, glumica Narodnog pozorišta Priština koja govori o tome kako danas izgleda život u Severnoj Mitrovici, veruje li sistemu na Kosovu da će zaštiti njena prava, da li je vaspitavana po patrijarhalnim normama, ali i na druge teme koje su značajno uticale na nju kao mladu ženu sa Kosova.

Tamara Tomanović je rođena Mitrovčanka, matično pozorište sa sedištem je u Gračanici, a veći deo vremena provodi u Beogradu.

Tamara Tomanović i Milica Stojanović Kostić

Pozorište, kao i sve ostale umetnosti, ima značajan uticaj na shvatanja ljudi, te tako i veliku odgovornost u promociji pravih vrednosti koje ruše tabue i stereotipe. Tomanovićeva je u ŽensCastu podelila svoje iskustvo tokom rada na predstavi „Polomljeno rebro“, Nadice Đorđević.

„Ja u ovoj duo drami igram ženu koja trpi psihičko i fizičko (nasilje), gotovo dolazi do ubistva. Na kraju ja imam monolog kada shvatam zašto sam sve to dozvolila. U predstavi je puno opštih primera. Onda su se meni javljale žene da mi pričaju svoja iskustva, da mi kažu kako su posle gledanja predstave dobile snagu da reaguju“, navela je Tomanovićeva.

Ono što je posebno potreslo je priznanje jednog muškarca, nakon što je odgledao predstavu.

„Pored svih žena, meni je prišao i jedan muškarac. On je čestitao posle predstave i rekao da je nakon ove predstave shvatio šta je on radio svojoj partnerki“, priča nam Tamara.

Na pitanje da li se oseća slobodno kao Srpkinja na Kosovu Tamara kroz suze kaže:

„Ne osećam se sigurno, mnogo mi je teško. Neko sam ko mnogo voli svoj rodni grad, ko Gračanicu doživljava kao svoj grad, ali kad god putujem i onako pređem prelaz, ja uvek plačem. Zato što to nije više ono mesto gde sam ja odrasla, jer nedostaju neki ljudi, drugi odlaze jer ne vide budućnost, neki su ljudi prestrašeni i ne osećaju se sigurno.Sve je to tužno u stvari.“

ŽensCast možete pogledati na linku.

ŽensCast sa Tamarom Tomanović

PRIZNAJ JOJ PRAVA NE POKLANJAJ RUŽU

Pod sloganom “Priznaj joj prava ne poklanjaj ružu” danas je u Gračanici promocijom rodne ravnopravnosti i prava žena, obeležena prva godina rada Ženskog infoa.

Štand u centru Gračanice danas je bio veoma posećen, što dodatno govori o potrebi žena za informacijama koje su važne za ostvarivanje njihovih prava.

Na štandu su žene imale priliku da dobiju bookmarkere, informativne flajere, ali i da izvuku neku od poruka:

NE PRISTAJ NA RUŽU ZARAD 364 DANA NASILJA!

ŽENI TREBA SLOBODA, A NE POKLON .

PRIZNAJ JOJ PRAVO, NE POKLANJAJ RUŽU.

ŽENA JE SLOBODNA SVAKI DAN U GODINI,NE SAMO ZA 8.MART.

8.MART JE BORBA ZA JEDNAKA PRAVA NE IZGOVOR DA „IZVEDEŠ ŽENU“.

NE KUPUJ JOJ ŠERPE I LONCE, NJENA VREDNOST NE MERI SE KUHINJSKIM SPOSOBNOSTIMA.

PRAVA SU JEDNAKA ZA SVE!

NEĆU CVET HOĆU REVOLUCIJU!

Milica Stojanović Kostić predala peticiju KBC-u u Gračanici

U saradnji sa Pokretom “Kreni-promeni” aktivistkinja za ženska prava iz Gračanice Milica Stojanović Kostić predala je danas Kliničko – bolničkom centru Priština sa sedištem u Gračanici, peticiju da se ženama omogući prisustvo člana porodice na porođaju.

Milica Stojanović Kostić

Zahtev sa više od 190 hiljada potpisa građana, Stojanović Kostić predala je Upravi KBC Priština.

” U saradnji sa pokretom Kreni-promeni danas sam predala zahtev i potpise građana kako bi se ženama omogićilo prisustvo člana porodice na porođaju. Ovaj zahtev predat je u više od 20 porodilišta i mi se nadamo da će KBC Priština pozitivno odgovoriti”, navela je Stojanović Kostić obraćajući se medijima nakon predaje zahteva.

Zakonski rok za odgovor na zahtev je 15 dana.

Ovo je prva akcija koju sprovodi NVO Pravo na pravo u saradnji sa pokretom Kreni promeni, a u cilju zaštite prava žena i njihove slobode.

Srećan vam 8.mart.

Poruke za 8.mart: Slavimo postignuća žena, radimo na sebi i nastavljamo borbu

Pitali smo žene sa Kosova, različitih profesija i životne dobi, šta je njihova poruka drugim ženama povodom 8. marta. Evo šta su nam rekle:

Žene budite to što jeste, žene. Mi možemo sve ali biramo da ne moramo sve već samo ono što želimo.

Jovana Filipović, advokatica

Jovana Filipović, privatna arhiva

8. mart, Medjunarodni dan zena, posvećen je svim ženama sveta. U ovom našem dobu, najvažniji poklon svim ženama treba biti priznanje za istorijski istrajnu, tešku i pravednu borbu koja još uvek traje, a na nama je da je nastavimo. Borba se ne sme zaustaviti svođenjem na Međunarodni dan žena, simbola izvojevanih ženskih ljudskih prava, na darivanju poklona bez čestitke za dosadašnji uspeh i pružanjem podrške za nastavak borbe u cilju poboljšanja ekonomske, političke i socijalne ravnopravnosti. Zahvaljujem se svim ženama sa čestitkom za dosadašnji uspeh i priznanjem velike hrabrosti koje žene vekovima pokazuju

Jamina Živković, predsednica Udruženja porodica nestalih lica u Štrpcu

Jasmina Živković, privatna arhiva
Ana Ćup, privatna arhiva

Drage žene, budite svoje. Praznik ne treba slaviti samo 8. marta, već svakog dana, a suštinu života pronaći u sebi. Nikada ne odustajte od svojih ideala i ne dozvolite da vas niko i ništa nipodaštava. Na nama svet ostaje i mi svet donosimo. Srećan nam praznik!

Ana Ćup, novinarka

Svaka žena u sebi nosi neverovatnu snagu. Kada to kažem ne mislim samo na fizičku snagu ili društvenu moć. Ta neverovatna snaga ogleda se u izuzetnoj emocionalnoj snazi, hrabrosti, inteligenciji… Želim vam da neprekidno ulažete vreme i energiju u lični razvoj što će nam otvoriti put da postanemo svesnije svojih vrlina i talenata. Bićemo snažnije jer ćemo prihvatiti sebe i pratiti svoje snove. Čestitam vam Međunarodni dan žena sa željom da svakog dana budete voljene i poštovane!

Jelena Marković, doktorantkinja na studijskom programu Mediji i društvo na Filozofskom fakultetu u Nišu
Jelena Mirković, privatna arhiva

Budite svesne svojih prava svakog dana u godini, ne samo danas. Vaš Ženski info.

Godinu dana rada Ženskog infoa

Danas je samo jedan dan u godini kada ćemo ponovo govoriti o tome koliko su žene zapostavljene, obespravljene, maltretirane i u mnogim slučajevima ubijene zato što pripadaju jednom polu. Na današnji dan 2023. godine krenule smo u misiju podizanja svesti, edukacije i promovisanja zdrave porodice i društva, godinu dana kasnije rezimirajući svoje rezultate vidimo da je promena moguća.

Pre godinu dana entuzijastično i energično započele smo svoju misiju čiji je osnovni cilj pružiti ženama mesto da budu prepoznate i priznate kao ravnoprane članice društva u kojem žive, na Kosovu, pre svega u Gračanici.

U 2023.godini otvarale smo važne teme, rušile tabue i promovisale rodnu ravnopravnost. Za sajt su govorile različite žene. Od onih koje traže svoja prava, do onih koje su uspele da se u patrijarhalnom društvu izbore za vodeće pozicije zahvaljujući svom znanju i sposobnostima.

Nećemo se hvalti brojem poseta niti količinom vesti, naša je osnovna vodilja kvalitet, a takve priče smo tražile i prenosile našim čitateljkama i čitaocima.

Pisale smo o porodilištu u Gračanici, o Kancelariji za rodnu ravnopravnost, nepoštovanju rodno osetljivog jezika u institucijama, nepoštovanju prava na upotrebu srpskog jezika na Kosovu. Prenosile reči žena koje nemaju plaćeni posao – domaćica, njihove probleme, ali i uspešnih žena koje su nam se poveravale o preprekama na koje su nailazile.

Posebno smo ponosne na Teen redakciju čije , sada već novinarke, otvaraju važna pitanja najranijeg ženskog doba u Opštini Gračanica. Tokom godine uvele smo i rubrike Zdravlje žene, Lepe i Foto vesti.

Posebno smo zahvalne na energiji i snazi koju u naš rad unose žene koje su nam se priključile na ovom putu. Naša glumica Tamra Tomanović i njene preporuke knjiga u rubrici Čitamo ženski daju posebnost i značaj našoj misiji.

Osnaživanje žena i promocija rodne ravnopravnosti nije nešto što je lak posao, ali je naš entuzijazam jednak kao i prvog dana u želji da pomognemo ženama da osveste svoja prava i koriste ih.

ŽensCast – podkast sa misijom

Studio ŽensCast-a u Gračanici

Na ovom jednogodišnjem putu započele smo i podkast koji se bavi sličnom tematikom, ali u audio i video formatu. Naše gošće pokazale su da žene žele da govore na različite teme, koje nisu samo u domenu ostvarivanja njihovih prava, već i u domenima politike, društvenih problema, samo je potrebno dati im prostora da se iskažu.

Zato je naša misija posebna i važna i od nje ne odustajemo ni u narednoj godini.

“Molim te pazi na mamu”

Naša poznata glumica Tamara Tomanović i ove vam nedelje preporučuje štivo po njenom izboru. Ovoga puta to je knjiga “Molim te pazi na mamu” autorke Kjung – Suk Šin.

“Emotivna, bolna, realna, napisana divnim stilom ovu knjigu ćete zavoleti od prve rečenice.

Iz perspektive kćerke, muža, sina ali i same So-njo razotkrivamo složenost međuljudskih odnosa, i upoznajemo ženu koja je sve svoje želje, htenja, čežnje stavila po strani, i čitav svoj život posvetila deci. Ova knjiga nas uči da se posvetimo dragim osobama, da ih ne zapostavljamo, da ne mislimo da će biti vremena, jer nekada život može da se promeni za sekund.

Foto: Tamara Tomanović, privatna arhiva

Budi u nama kajanje, opominje nas da naše najdraže ne uzimamo zdravo za gotovo, i može nas uzdrmati do srži.”

Preporuku napisala: Tamara Tomanović, glumica

Gračanica: 34 žene prijavile nasilje u 2023.godini, nijedna se nije javila Kancelariji za rodnu ravnopravnost

Trideset i četiri žene iz Opštine Gračanica prijavile su nasilje u 2023. godini, podaci su Kancelarije za rodnu ravnopravnost ove opštine dobijeni iz Policije u ovom mestu. Nijedna žena nije se javila za pomoć Kancelariji za rodnu ravnopravnost, a ona bi mogla da im pruži značajnu podršku u teškom procesu nakon prijave nasilja.

Kancelarije za rodnu ravnopravnost koje su otvorene u svim opštinama na Kosovu osnovane su kako bi pružile maksimalnu podršku žrtvama nasilja, tako što će im pomoći da ostvare prava koja im zakon garantuje. Službenice i službenici ovih Kancelarija trebalo bi da organizuju sastanke sa predstavnicima policije, socijalnim radnicima i ostalim bitnim faktorima u društvu koji mogu da urade mnogo po pitanju života žrtve nasilja nakon prijave istog.

Marija Joksimović, službenica ove Kancelarije u Opštini Gračanica u pisanoj izjavi za Ženski info navodi da se trudi da “ona (Kancelarija) bude i više od toga što nalaže zakon”.

“Kancelarija za rodnu ravnopravnost je servis naših građanki i građana, biznis inkubator ženskog preduzetništva, prva adresa na koju se naše sugrađanke mogu obratiti sa ciljem da dobiju informacije i direktnu asistenciju kako nastaviti borbu za svoja prava, svoju bezbednost i svoje dostojanstvo. Naša Kancelarija je direktna unutrašnja kontrola svih akata i odluka naše lokalne samouprave u cilju obezbeđivanja zakonom predviđenih standarda i principa”, navodi Joksimovićeva u pisanoj izjavi dostavljenoj našoj redakciji.

Ona takođe ističe da ova Kancelarija svim žrtvama nasilja treba da pruža direktnu asistenciju pri ostvarivanju zakonom garantovane pravne zaštite.

“To praktično znači da nam se svaka osoba koja je žrtva nasilja, može obratiti i u skladu sa specifičnostima slučaja dobiti sve ono što je potrebno kako bi se obezbedila pravna sigurnost, lična bezbednost i dostojanstvo u saradnji sa relevantnim institucijama i ustanovama, ali i sa civilnim sektorom”, navela je ona.

Foto: Marija Joksimović, službenica Kancelarije za rodnu ravnopravnost Opštine Gračanica, privatna arhiva

U prošloj godini policiji u Gračanici prijavljena su 34 slučaja nasilja nad ženama, ali nijedna se žrtva nije javila ovoj Kancelariji za pomoć u cilju ostvarivanja svojih prava.

“Što se tiče slučajeva žena, žrtava nasilja nijedna žena se nije obratila našoj kancelariji u 2023. godini. Naša je pretpostavka da su slučajevi tako složene prirode da naše sugrađanke ne vide ni jedan drugi put i način rešavanja svojih problema do obraćanja policiji, Centru za socijalni rad i pravosudnim organima”, navodi Joksimovićeva.

Na pitanje, da li misli da je neinformisanost o radu ove Kancelarije problem što se žene ne javljaju za pomoć istoj , Jokismovićeva ističe:

“Što se tiče informisanosti naših sugrađanki o tome da se lokalna samouprava bavi i rodnom ravnopravnošću, mi mislimo da su informisane, ali da možda informisanost nije na zavidnom nivou. Ali bih želela da izrazim izvesnu dozu optimizma, zbog Vašeg aktivizma u lokalnoj zajednici i šire, koji može doprineti našem radu po ovom pitanju.”

Budžet zakonski određen, ali ne odgovara realnim potrebama Kancelarije

Opštini Gračanica smo prema Zakonu o dostupnosti javnih informacija zatražili da nam pošalje budžet ove Kancelarije za prethodnu 2023. godinu. Prema odgovoru Nebojše Ćirkovića službenika za informisanje Opštine Gračanica, „sredstva Kancelarije ya rodnu ravnopravnost su  podeljena u dve kategorije i to: plate, dnevnice i subvencije, transferi”.

“U budžetu za 2023. godinu, kao što ste primetili, planirana sredstva su bila 10.924 evra, od čega je 5.924 evra utrošeno za kategoriju plate i dnevnice, a iznos od 5.000 evra, namenjen za kategoriju subvencije i transferi, nije utrošen i, kako je saopšteno iz opštinskog odeljenja za budžet i finansije, preneće se u budžetsku 2024. godinu”, navodi se u odgovoru koji nam je dostavljen.

Na slici ispod možete videti tabelu koja je deo planiranog budžeta Opštine Gračanica za period od 2024-2026.godine, odnosno planirana budžetska sredstva za Kancelariju za rodnu ravnopravnost pod rednim brojem 1.3.6. 

Foto: Screenshot – Opština Gračanica

Kako navodi Joksimovićeva “sadašnjii budžet je odraz zakonske odredbe, ali ne i realnih potreba”.

“ Sa ovim  budžetom, mi možemo odgovoriti na sve za potrebe reakcije, međutim kao Kancelarija smatramo da je od krucijalne važnosti preventivno delovanje u društvu. To je aspekt koji u budžetu mora biti poboljšan i na tome ćemo insistirati”, navela je ona.

Kancelarija za rodnu ravnopravnost je u prošloj godini, kako navodi Joksimovićeva, organizovala različite aktivnosti u saradnji sa civilnim sektorom i centralnim nivoom, a na temu prava žena, imovine, upoznavanje zajednice RAE (Roma, Aškalija i Egipćana) sa njihovim pravima, ravnopravnošću.

“Što se ove godine tiče, u fazi izrade je lokalni akcioni plan za rodnu ravnopravnost, koji će biti povezan sa pravnim okvirom i nacionalnim politikama, ali će takođe biti podržan i inpirisan važnim međunarodnim dokumentima i imaće za cilj da se uskladi sa standardima i zahtevima pravne tekovine EU za rodnu ravnopravnost”, navela je Joksimovićeva u pisanoj izjavi redakciji Ženski info.